|
Semiotička
sekcija HUDHZ
ZNAKOVI
POVIJESTI U HRVATSKOJ
Teorijski okvir ciklusa (1996.-1998.)
Nacrt projekta: prof. dr. Vladimir Biti
Naslov otvara dva načelna smjera razmišljanja:
1. upisivanje povijesti u znak
2. iščitavanje povijesti iz znakova.
Ad 1. Povijest se upisuje u znak (kazališni, glazbeni,
likovni, filmski, književni) kroz njegovu:
a) identifikaciju
- kao djela
- kao dokumenta
- kao činjenice
- kao znaka
- kao teksta
- kao diskurza
- kao cjeline
- kao fragmenta
- kao simbola
- kao alegorije
- kao traga
- kao žanra, itd.
b) razgraničavanje
- između umjetnosti i neumjetnosti (religije, politike,
znanosti, gospodarstva)
- između raznih vrsta umjetnosti (slikarstvo, glazba,
arhitektura, književnost)
- između visoke i niske umjetnosti (zabave, kiča i
sl.)
- između perspektiva: autorske, ljubiteljske, potrošačke,
trgovačke, izdavačke
(producentske i sl.), kritičke, estetičke, znanstvene
- između institucija: škole, fakulteti, akademije,
galerije, muzeji, koncertne dvorane,
arhivi, kazališta i sl.
- između medija: novine, TV, radio, video
c) načine proizvodnje
- tehnologije i mediji
- pravna regulacija
- pozicioniranje, profiliranje i status autora
d) načine potrošnje
- vrste (vremenoprostori) slušanja
- vrste (vremenoprostori) gledanja
- vrste (vremenoprostori) čitanja
e) strukturu i pridružene smjernice znaka
- hijerarhija razina, funkcija, instanci
- motivacija veze označitelj/označeno
- motivacija veze znak/predmet
- pozicioniranje subjekata
- kanalizacija recepcije
- uklapanje u "nizove", citiranje, hibridizacija,
pastiširanje
Ad 2. Povijest se iščitava iz znakova (glazbenog,
likovnog, scenskog, filmskog, književnog) kroz perspektivu:
a) povijesti pojedinih umjetnosti
- periodizacija (razdoblje, formacija, epoha, "arhiv")
- atribucija
- kontekstuiranje
- žanrovski sustavi
- autori i opusi
- škole, smjerovi, stilovi, koterije, grupacije ...
- kako izdvojiti predmet?
- koja je povijest temeljna, modelotvorna?
b) tzv. intelektualne ili duhovne povijesti
- pojam Zeitgeista
- pojam mentaliteta
c) opće povijesti, historiografije
- hijerarhija znakova po istinitosti odnosno korisnosti
- znak-predmet, znak-znak, označitelj-označeno
- premještanje (ulančavanje) znakova - procesi historiografijskog
zaključivanja
prof.
dr. Vladimir Biti, predsjednik Hrvatskog semiotičkog
društva
Izvještaj
o radu u 1996. godini
U
okviru Hrvatskog udruženja za društvene i humanističke
znanosti semiotički je kružok započeo s radom na projektu
Znakovi povijesti u Hrvatskoj i do osnivačke skupštine
Hrvatskog semiotičkog društva koja je održana 4. srpnja
1996., održano je 7 sastanaka:
11. 01. 1996. Rasprava o tekstu Marca Ferra Igrani
film i povijesna analiza
Referenti: Hrvoje Turković i Tatjana Jukić
(Radni zadatak u okviru HUDHZ: 10.D.20)
26. 01. 1996. Predstavljanje knjige Trag i razlika
Referenti: Vladimir Biti i Josip Užarević
(Radni zadatak u okviru HUDHZ: IO.C.21)
07. 03. 1996. Rasprava o tekstu Christopha Lischke
Semiotika i muzikologija
Referenti: Nikša Gligo i Dalibor Davidović
(Radni zadatak u okviru HUDHZ: IO.D.21)
20. 03. 1996. Rasprava o tekstu Jeana Altera Sociosemiotička
teorija kazališta
Referenti: Lada Čale-Feldman i Mira Muhoberac
(Radni zadatak u okviru HUDHZ: 10.D.3.)
03. 04. 1996. Rasprava o tekstu Vladimira Bitija Periodizacija
- Uvod u stanje pojma
Referenti: Josip Užarević i Morana Čale-Knežević
(Radni zadatak u okviru HUDHZ: IO.D.19)
17. 04. 1996. Rasprava o tekstu Nikše Glige Vrijeme
kao doprinos determinaciji djela
u novoj glazbi
Referenti: Vladimir Biti i Marcel Bačić
(Radni zadatak u okviru HUDHZ: 10.D.8)
02. 05. 1996. Predavanje danskog semiotičara Svenda
Erika Larsena
Signs of Different Cultures: A Euro-American Case
(Radni zadatak u okviru HUDHZ: 10.D.12)
25. 09. 1996. Rasprava o tekstu Hrvoja Turkovića:
Lakoća relativizma:
kad je film povijestan, a kad suvremen?
Referenti: Vladimir Biti i Lada Čale-Feldman
16. 10. 1996. Rasprava o knjigama Primitivni um Franza
Boasa
i Primitivni mentalitet Luciena Levy-Bruhla
Referent: Renata Jambrešić Kirin
30. 10. 1996. Rasprava o knjizi Filozofija simboličkih
oblika Ernsta Cassirera
Referenti: Sead Muhamedagić i Dubravka Carić
20. 11. 1996. Rasprava o knjizi Mit i zbilja Mircea
Eliade
Referenti:
Miloš Đurđević i Dinko Župan
11. 12. 1996. Rasprava o knjizi Strukturalna antropologija
Claude Lévi Straussa
Referent: Ines Prica
prof.
dr. Vladimir Biti, predsjednik Hrvatskog semiotičkog
društva
Izvještaj o radu u 1997. godini
15. siječnja 1997. Rasprava o djelu Rolanda Barthesa
Referenti: Mira Muhoberac i Tatjana Jukić
05. ožujka 1997. Rasprava o djelu Sigmunda Freuda
i Jacquesa Lacana
Referenti: Ivan Molek i Lukrecija Vrnjega
26. ožujak 1997. Rasprava o temi Suvremene teorije
povijesti
Referenti: Vladimir Biti i Nenad Ivić
16. travanj 1997. Rasprava o tekstu Suzane Marjanić
"Krležina morfologija svjetske povijesti na galilejsku
temu: Eppur si muove (1919-1938-1961)"
07. svibanj 1997. Rasprava o tekstu Morane Čale: "Rođenje
nesuvremenog protagonista iz duha glume: koristi i
štete od iskušavanja povijesti na sebi u Pirandellovu
Henriku IV i Krležinom Areteju"
04. lipanj 1997. Rasprava o tekstu Ines Prica "Domaći
drugi: tehnike opovjesnjivanja u diskurzu hrvatske
etnologije"
18. lipanj 1997. Rasprava o tekstu Renata Jambrešić
Kirin "O zaboravljenim neugodnostima hrvatske
historiografije: natuknice za daljnju raspravu"
22. listopad 1997. Rasprava o tekstu Nataše Govedić
"Vox Corporis"
11. studeni 1997. Rasprava o tekstu Nataše Nedeljković
"Znakovi Bijele Hrvatske"
02. prosinac 1997. Rasprava o tekstu Lade Čale Feldman
"Teorija, transdisciplinarnost i nacionalno kazalište"
Izvještaj o radu u 1998. godini
15.
siječnja 1998. Rasprava o tekstu Tatjane Jukić "Priče
iz davnine: hrvatska historiografska metafikcija"
03. veljače 1998. Rasprava o tekstu Ivana Moleka "Institucionalna
povijest i diskurzna raščlanjenost hrvatskog studija
književnosti"
|